Knihobot
Knihu momentálně nemáme skladem

Pareyson, Levinas i etike konačnoga

Ususret novopoganstvu

Parametry

  • 248 stránek
  • 9 hodin čtení

Více o knize

Ovo je pionirski rad na hrvatskom govornom području koji po prvi put uvodi misao talijanskog filozofa Luigia Pareysona u filozofski-teološki korpus. Knjiga, kroz prizmu Pareysona i Levinas, istražuje duhovnu ostavštinu Zapada nakon Hegelovog sustava, koji je završio u historicizmu i "mistici konačnoga". Ovi autori, inspirirani judeokršćanskom tradicijom, nude koncept "transcendencije beskonačnoga". Pareyson izlaže hermeneutiku iz ontologije, postavljajući povijest kao prostor "objavljujuće misli", dok Levinas, kroz fenomenologiju ljudskog lica, dolazi do ideje "suviška" koji nadilazi povijesno prisutno. Oba autora razvijaju etiku odgovornosti, naglašavajući da drugi nije reduciran na isto, što može dovesti do manipulativnih i totalitarnih tendencija. Etike konačnoga, napuštajući judeokršćansko naslijeđe, gledaju povijest kao skup mitova korisnih za etičko usavršavanje, definirajući se kao novopoganstvo. Dijalog između grčke i judeokršćanske paradigme, koji je kroz povijest bio plodan, predstavlja temelj za nastanak Europe. Knjiga poziva na ponovno otvaranje tog dijaloga u kontekstu tehničko-znanstvene ere, koristeći metaforu "nomadske misli" kao prostor susretanja.

Nákup knihy

Pareyson, Levinas i etike konačnoga, Ivica Šola

Jazyk
Rok vydání
2013
Vazba
(měkká)
Jakmile se objeví, pošleme e-mail.

Doručení

Platební metody

Nikdo zatím neohodnotil.

Titul
Pareyson, Levinas i etike konačnoga
Podtitul
Ususret novopoganstvu
Jazyk
chorvatsky
Vazba
měkká
Počet stran
248
ISBN10
9536931613
ISBN13
9789536931613
Série
Štítky
Anotace
Ovo je pionirski rad na hrvatskom govornom području koji po prvi put uvodi misao talijanskog filozofa Luigia Pareysona u filozofski-teološki korpus. Knjiga, kroz prizmu Pareysona i Levinas, istražuje duhovnu ostavštinu Zapada nakon Hegelovog sustava, koji je završio u historicizmu i "mistici konačnoga". Ovi autori, inspirirani judeokršćanskom tradicijom, nude koncept "transcendencije beskonačnoga". Pareyson izlaže hermeneutiku iz ontologije, postavljajući povijest kao prostor "objavljujuće misli", dok Levinas, kroz fenomenologiju ljudskog lica, dolazi do ideje "suviška" koji nadilazi povijesno prisutno. Oba autora razvijaju etiku odgovornosti, naglašavajući da drugi nije reduciran na isto, što može dovesti do manipulativnih i totalitarnih tendencija. Etike konačnoga, napuštajući judeokršćansko naslijeđe, gledaju povijest kao skup mitova korisnih za etičko usavršavanje, definirajući se kao novopoganstvo. Dijalog između grčke i judeokršćanske paradigme, koji je kroz povijest bio plodan, predstavlja temelj za nastanak Europe. Knjiga poziva na ponovno otvaranje tog dijaloga u kontekstu tehničko-znanstvene ere, koristeći metaforu "nomadske misli" kao prostor susretanja.