Tento autor je předním odborníkem na byzantologii a chorvatské dějiny středověku, s hlubokým zájmem o raný středověk. Jeho výzkum se rozšiřuje i na historii Židů v Chorvatsku a chorvatskou historii 20. století. Díky svému rozsáhlému pedagogickému působení a editorské činnosti přispěl k šíření historického poznání. Jeho práce se vyznačuje pečlivostí a snahou o komplexní pochopení minulosti, jak dokládá jeho rozsáhlá publikační činnost.
With Croatia now an independent state, this text traces the history of the region and its people. It is divided into: sections on the early medieval Croatian state; the periods of union with Hungary and with Austria; incorporation in Yugoslavia; and the creation of a sovereign state.
Slavko i Ivo Goldstein se dugi niz godina bave istraživački, historiografski i publicistički temama Jasenovca i Bleiburga. U knjizi pokušavaju na osnovi bitnih povijesnih i ideoloških odrednica objasniti zašto se zločini Jasenovca i Bleiburga ne mogu izjednačavati (iako su oba mjesta počinjena masovnih zločina). Tvrde da je Jasenovac bio genocidni zločin masovnog ubijanja civila, a Bleiburg zločin masovnog ubijanja zarobljenih pripadnika neprijateljske vojske. Autori su također nastojali istaknuti ideje antifašizma, odvojiti ih od pojma komunizma, kao i upozoriti na recidiv fašizma, kako u Europi, tako i u Hrvatskoj.
Hokokaust u Zagrebu Ive Goldsteina prva je cjelovita obrada teme u kojoj su dosad uglavnom poznati samo elementi, često komponente u 'prekrajanju povijesti'. Na temelju dosada velikim dijelom neupotrijebljenog izvornog materijala autor crta zbivanja koja ne komentira nekim moralnim vrednovanjem. Tragedija naime proizlazi iz opisa brojnih pojedinačnih sudbina koje su ostavile tragove u pisanim izvorima i u sjećanju preživjelih svjedoka... Ovaj potresni tekst pruža bogatstvo dosad nepoznatih podataka koji sa svih aspekata osvjetljavaju tragičnu povijesnu zbilju. Ozbiljnost i odgovornost autorova pristupa jamči visoku kvalitetu teksta..."
Prostor koji se u izvornim nazivao Hrvatska tijekom stoljeća se mijenjao. U ranom srednjem vijeku uglavnom se tako nazivalo područje u zaleđu dalmatinskih gradova Splita, Trogira i Zadra. Iako je slavensko pleme imenom Hrvati naselilo mnoge šire prostore, među ostalima i Panoniju, vjerojatno i dijelove današnje Crne Gore. Kasnije se ime Hrvatska širi prema sjeveru i zapadu, da bi se po osmanskim osvajanjima u 16. i 17. stoljeću suzilo na uzak pojas između Slovenije na zapadu i golemog Osmanskog Carstva na istoku, Drave i mađarske granice na sjeveru i Jadrana na jugu. Kako su se Osmanlije povlačile iz Europe, Hrvatska je ponovno zauzimala svoje nekadašnje teritorije.
380 p. : col. ill. ; 35 cm.