Monografija predstavlja rezultat opsežnog istraživanja dvadeset ključnih željezničkih kolodvora u Hrvatskoj, raspoređenih u pet regionalnih područja. Obuhvaća kolodvore Sjeverozapadne, Središnje, Istočne, Zapadne i Južne Hrvatske, uključujući značajne lokacije poput Zagreba, Osijeka, Rijeke i Splita. Na više od 300 stranica s 366 priloga, uključujući 312 fotografija i 54 nacrta, istražuju se današnji funkcionalni kolodvori koji su kroz desetljeća prolazili kroz promjene u izgledu, infrastrukturi i opremi. Publikacija je rezultat višegodišnjeg istraživanja na terenu i u kulturno-povijesnim ustanovama, koristeći bogatu arhivu Hrvatskoga željezničkog muzeja kao osnovu podataka. Prve kolodvorske zgrade datiraju iz sredine 19. stoljeća, povezane s otvaranjem prvih željezničkih pruga. Ove zgrade, projektirane od strane vrsnih arhitekata i inženjera, često su monumentalne i smještene u središtu gradova. Tijekom 20. stoljeća, mnoge su zgrade pretrpjele promjene, uključujući rušenja i prenamjene, dok su stilovi gradnje, najčešće klasicistički, evoluirali. Iako su zgrade u Hrvatskoj manje reprezentativne od europskih, neke su projektirali značajni arhitekti. Glavni kolodvor u Zagrebu i kolodvor u Rijeci ističu se svojom arhitekturom i funkcionalnošću, ostajući svjedoci prošlih vremena i prilagođavajući se suvremenim potrebama.
Tamara Štefanac Knihy
