Ivan Aralica Pořadí knih (chronologicky)

Za ljubitelje povijesti ovaj je roman prava poslastica. Jakov Grabovac, graditelj turijskoga svratišta za Napoleonove vlasti u Dalmaciji, razapet je između dviju opcija: oružanog otpora i borbe za pripojenje Dalmacije Hrvatskoj te pasivnoga otpora i lukavstva kojim se izbjegava žrtvovanje ljudskih života. Graditelj svratišta završava morlačku trilogiju o obitelji Grabovac koju smo pratili u Putu bez sna i Dušama robova.

Za pripovijetke iz zbirke Carska kočija smatra se da su bile matrica za morlačku trilogiju. Aralica pripovijeda na tragu nitscheanske ideje vraćanja uvijek istoga te su njegova otvaranja problem svih totalitarističkih vlasti. Aralica jednako dobro tematizira i erotski element koji, na primjer u priči Carska kočija, glavna junakinja koristi za funkcioniranje vlasti.Izravno poučavajući o kratkoj i varljivoj igri političke moći, Ivan Aralica izbrušenim stilom pripovijeda o odnosu vlasti i podanika uzdižući tu temu na razinu svevremenskoga.U dvanaest pripovjesti, - Carske kočije - Veprovi - Zrno ječma - Školjka - Mravi - Ne dijeli nedjeljivo! - Pazi da svijetlo u tebi ne postane tama - Životopis Jusufa Maškovića - Stjegovi nad bijelim ljiljanima - Propast magnuma - Nema grijeha u stopalima - Prvoškoje čine ovu knjigu autor sugestivno i znalački secira vladarski ustroj od Rimskoga i Osmanlijskog Carstva preko Drugoga svjetskoga rata pa sve do Domovinskoga. "Carske kočije" - paradoks politike, povijesti i relativnosti moći!

Pse u trgovištu karakterizira pomalo neobičan spoj tradicionalnog načina pripovijedanja iz perspektive sveznajućeg pripovjedača, dok je kompozicija modernije zamiš krajnje epizodična i fragmentarna, bez čvrste fabulrane niti (to je prepušteno čitatelju). Ta obilježja odvajaju ovaj roman od tradicionalnog modela povijesnog romana, iako Araličini romani u osnovi dijele tu tradiciju. Najuočljivija težnja Araličina stila je težnja da se zbivanja prokomentiraju, često u formi poente, doskočice ili narodne izreke. Redovito se iznosi detaljan opis, podrijetlo, karakter i životna putanja, svih imalo značajnih aktera u priči, što je dobar pokazatelj autorova epskog tradicionalizma, iako okosnicu svih likova čine tri glavna lika svakog pojedinog dijela Antun Vrančić, Sulejman i Džihangir.Naslov Psi u trgovištu ključna je metafora za svijet moći, politike, intriga i borbe za opstanak. Žrtve vlasti nisu samo kruta pravila jednako melju i one na vrhu, pa i samog Sulejmana; zato su svi stalno na oprezu i sve se pomno važe. Nedvojbene su i aluzije na moderni totalitarizam; pritisci silnika, kad imaju neograničenu vlast, mogu biti otvoreno grubi ili sofisticirani, ali im se ne može umaći, a oni koji im se žele ukloniti (Nurbanu, Džihangir, Esma), neizbježno postaju žrtvama svemoćne vlasti.

Pse u trgovištu karakterizira pomalo neobičan spoj tradicionalnog načina pripovijedanja iz perspektive sveznajućeg pripovjedača, dok je kompozicija modernije zamišljena: krajnje epizodična i fragmentarna, bez čvrste fabulrane niti (to je prepušteno čitatelju). Ta obilježja odvajaju ovaj roman od tradicionalnog modela povijesnog romana, iako Araličini romani u osnovi dijele tu tradiciju. Najuočljivija težnja Araličina stila je težnja da se zbivanja prokomentiraju, često u formi poente, doskočice ili narodne izreke. Redovito se iznosi detaljan opis, podrijetlo, karakter i životna putanja, svih imalo značajnih aktera u priči, što je dobar pokazatelj autorova epskog tradicionalizma, iako okosnicu svih likova čine tri glavna lika svakog pojedinog dijela triptiha: Antun Vrančić, Sulejman i Džihangir. Naslov Psi u trgovištu ključna je metafora za svijet moći, politike, intriga i borbe za opstanak. Žrtve vlasti nisu samo podanici: kruta pravila jednako melju i one na vrhu, pa i samog Sulejmana; zato su svi stalno na oprezu i sve se pomno važe. Nedvojbene su i aluzije na moderni totalitarizam; pritisci silnika, kad imaju neograničenu vlast, mogu biti otvoreno grubi ili sofisticirani, ali im se ne može umaći, a oni koji im se žele ukloniti (Nurbanu, Džihangir, Esma), neizbježno postaju žrtvama svemoćne vlasti.

Ljubavna priča u mreži diplomatske operative i mehanizama političkog djelovanja velikih imperija na izdisaju. Petar Revač je vojnički plaćenik, Lejla je kći bega Kopčića. U morlačkim krajevima, na uvijek opasnoj granici između Mletaka i Turaka, Revač iz turske službe bježi s Lejlom... Petar je prikazan kao neprilagođeni borac za tuđe granice i vlastite snove, a naglasak je upravo na vlastitim snovima: voljena Lejla, kuća na osami, stado ovaca, miran život stočara… Araličin je junak mitski borac za slobodu i mogućnost vlastita izbora te simbol otpora kolektivnoj agresiji. Prema romanu je snimljen istoimeni film u režiji Branka Ivande.

Prvi Araličin «roman s ključem» u kojem su gotovo svi mnogobrojni junaci modelirani prema stvarnim i prepoznatljivim osobama iz hrvatske politike posljednjih deset godina. Ovaj roman iz života suvremene hrvatske politike opširno smo predstavili u broju 90 Društvenih obavijesti, pa se ne želimo ponavljati. Kao malu podsjetu donosimo komentar jednog citatelja. Citali ste Ambru? Naravno. I ponosni ste da ste skoro sve skrivene likove prepoznali. Uvjereni ste da je Ambra roman o živim ljudima s aktualne politicke scene. Imate pravo, ali samo djelomicno. Ambra nije roman, mada tako izgleda. Ambra je pjesnikova oda mrtvom prijatelju. Aralicina pocasna straža uz Tudmanov odar. Njegov obracun s hijenama koje cerupaju mrtvog lava, oko kojeg su se za života povlacili podvucenog repa. Ambra je i sociološka studija, prikaz društva i ozracja, dokument vremena u kojem živimo. Ambra ce se citati i onda, kada živi predložci likova u romanu više nikome ne ce ništa znaciti. Nisu Žepe Bevanda i njegovo društvo nekakvi unikati. Kod nas svaka cetvrt, svaka ulica ima svoje male Žepe, Hildegarde i Esme. Okrenite se oko sebe i prepoznati cete ih. Ambra je prica o Hrvatskoj danas. Ambra je umjetnicko djelo. Zašto onda vika na Ambru? Zato jer ljudi bolje podnose kilu laži od zrnca istine. Niti jedna laž nije tako okrutna i bolna kao ogledalo pred vlastitim nosom. Vlastiti lik

Prvi Aralicin «roman s kljucem» u kojem su gotovo svi mnogobrojni junaci modelirani prema stvarnim i prepoznatljivim osobama iz hrvatske politike posljednjih deset godina. Ovaj roman iz života suvremene hrvatske politike opširno smo predstavili u broju 90 Društvenih obavijesti, pa se ne želimo ponavljati. Kao malu podsjetu donosimo komentar jednog citatelja. Citali ste Ambru? Naravno. I ponosni ste da ste skoro sve skrivene likove prepoznali. Uvjereni ste da je Ambra roman o živim ljudima s aktualne politicke scene. Imate pravo, ali samo djelomicno. Ambra nije roman, mada tako izgleda. Ambra je pjesnikova oda mrtvom prijatelju. Aralicina pocasna straža uz Tudmanov odar. Njegov obracun s hijenama koje cerupaju mrtvog lava, oko kojeg su se za života povlacili podvucenog repa. Ambra je i sociološka studija, prikaz društva i ozracja, dokument vremena u kojem živimo. Ambra ce se citati i onda, kada živi predložci likova u romanu više nikome ne ce ništa znaciti. Nisu Žepe Bevanda i njegovo društvo nekakvi unikati. Kod nas svaka cetvrt, svaka ulica ima svoje male Žepe, Hildegarde i Esme. Okrenite se oko sebe i prepoznati cete ih. Ambra je prica o Hrvatskoj danas. Ambra je umjetnicko djelo. Zašto onda vika na Ambru? Zato jer ljudi bolje podnose kilu laži od zrnca istine. Niti jedna laž nije tako okrutna i bolna kao ogledalo pred vlastitim nosom. Vlastiti lik

Prvi Araličin «roman s ključem» u kojem su gotovo svi mnogobrojni junaci modelirani prema stvarnim i prepoznatljivim osobama iz hrvatske politike posljednjih deset godina. Ovaj roman iz života suvremene hrvatske politike opširno smo predstavili u broju 90 Društvenih obavijesti, pa se ne želimo ponavljati. Kao malu podsjetu donosimo komentar jednog citatelja. Citali ste Ambru? Naravno. I ponosni ste da ste skoro sve skrivene likove prepoznali. Uvjereni ste da je Ambra roman o živim ljudima s aktualne politicke scene. Imate pravo, ali samo djelomicno. Ambra nije roman, mada tako izgleda. Ambra je pjesnikova oda mrtvom prijatelju. Aralicina pocasna straža uz Tudmanov odar. Njegov obracun s hijenama koje cerupaju mrtvog lava, oko kojeg su se za života povlacili podvucenog repa. Ambra je i sociološka studija, prikaz društva i ozracja, dokument vremena u kojem živimo. Ambra ce se citati i onda, kada živi predložci likova u romanu više nikome ne ce ništa znaciti. Nisu Žepe Bevanda i njegovo društvo nekakvi unikati. Kod nas svaka cetvrt, svaka ulica ima svoje male Žepe, Hildegarde i Esme. Okrenite se oko sebe i prepoznati cete ih. Ambra je prica o Hrvatskoj danas. Ambra je umjetnicko djelo. Zašto onda vika na Ambru? Zato jer ljudi bolje podnose kilu laži od zrnca istine. Niti jedna laž nije tako okrutna i bolna kao ogledalo pred vlastitim nosom. Vlastiti lik

Asmodeov šál: Životopis Jusufa Maškoviča ; Niet hriechu v chodidlách ; Prvoš

Pamćenje je najveća opasnost za ideologiju. Ova priča to potvrđuje. ili Kako je plitka posudica u kojoj držimo milosrđe i kako se brzo troše zalihe junaštva! Ova priča to dokazuje. Drama je počela 8. svibnja 1945. Kolona je iz Zagreba krenula put uljuđene i civilizirane zapadne Europe koja će ih prigrliti i osigurati im dostojan život. Nitko od njih nije ni slutio da će se kolona ubrzo pretvoriti u kolonu smrti, u kojoj je najveća sreća imati svoj četverored! Ivan Telebar nije ništa drugo nego pješak povijesti. Njegova je tragika u nametnutoj krivnji, njegov nesporazum u tome što je nevin u konstelaciji u kojoj se ne vjeruje nevinosti. Prema romanu je snimljen istoimeni film u režiji Jakova Sedlara.

Dobro i zlo, sloboda i ropstvo, prijateljstvo i mržnja u godinama rata i godinama mira. Pripovjedajući o vremenu mletačko-turskog rata s početka 18. stoljeća autor nam kazuje priču o očuvanju identiteta, snošljivosti i ekumeni: dva čovjeka iz puka - kršćanin Matija Grabovac i musliman Mesud Zunić - izgrađuju postojano prijateljstvo usprkos vjerskim i civilizacijskim razlikama. Ova priča o vlasti i tlačenju, u kojoj bi robovi trebali prodavati robove, svojevrsni je nastavak romana Put bez sna.

Izvrsna rekonstrukcija povijesti koja otkriva mehanizme razaranja i mehanizme opstanka. Mlečani su u 14. stoljeću odlučili zbrisati Zadrane sa zemlje živih... Uz rekonstrukciju materijalnih podataka o dvogodišnjoj opsadi Zadra, Ivan Aralica ponudio je i priču o sudbini bosanskog bana Stjepana Kotromanića i njegove kćeri Elizabete: pred nama je priča o sagorijevanju grada i odrastanju djevojke... Razmicanjem vjekovnih zastora Aralica je znalački prikazao ogoljenu sliku zbilje i strašnu istinu o političkoj moći i individualnoj nemoći. Knjiga gorkog prijekora veliki je povijesni roman.

Soubor esejů na společné téma-chorvatsko-srbské vztahy a historie vzniku, existence a rozpadu Jugoslávie.

Niža je djevica i bludnica, i vjerna supruga i preljubnica, i anđeo i sotona. Ovo je portret jedne dame koja je, čineći zlo drugima, činila zlo sebi samoj. Putujući trgovac Martin Grabovac morao je provjeriti vara li lijepa Niža svoga Anđelka Plavšu, pa je od njega dobio i dva šala: nevjernoj će Niži ostaviti oba, a vjernoj samo jedan. Asmodejev šal vraća nas u svijet morlačke trilogije - Put bez sna, Duše robova i Graditelj svratišta.

Radnja se romana događa u dva vremena, u 16. st. i sedamdesetih godina ovog našeg, 20. st., na dva mjesta: u jedinstvenom pustinjskom samostanu na otoku Braču i u Araličinu Zadru, da ne kažemo u Araličinu životu, jer autorov je život njegovo pravo poprište. Glavni su junaci mladi mletački slikar Bartolomeo Santacroce, sputani umjetnik »komu je bez krivnje zabranjeno raditi, ljubiti i stvarati« i njegova ljubavnica Neki, supruga brodskog poduzetnika i majka dvoje djece. Oni žive u 16. stoljeću, dok je drugi protagonistički par... osuđen u našem vremenu, u 20. st. Čine ga povjesničar umjetnosti Bariša Križanič (hrvatska inačica mletačkog Bartolomea SantacroceaJ i njegova supruga Nela Nemčić, vragolasta inačica krotke Nele s Brača, Križanić sa suradnicima gradi kameni pod. Gradi ga od bračkog sivog kamena, a kad ga dovrši, izbija skandal. Ma podu se, ako se gleda pod određenim kutom i pod odgovarajućim osvjetljenjem, vidi veliki raskriljeni sarmatski orao s hrvatskim grbom u kljunu (prema nekim teorijama, Hrvati potječu baš od iranskog plemena Sarmata). Skandal s provokativnim podom u kojem su mnogi ljudi proglašeni nepodobnima u mnogo čemu podsjeća na skandal u koji je gurnut sam pisac nakon što mu je 1985. dodijeljena Goranova nagrada. Tu se, istina, nije raskrilio nikakav nepoćudni orao, nego je pod udar došao Araličin odnos prema socijalističkoj zbilji.

Diener der Inquisition. Historischer Roman. Aus dem Serbokroatischen von Astrid Philippsen.

Historický román, dej sa odohráva v prvej tretine 18. storočia na území Dalmácie, ktoré vtedy patrilo pod nadvládu mocnej Benátskej republiky. Hlavným hrdinom je mladý kováč Mate. Po bitke s Turkami dostane ako vojnovú korisť bosenského otroka Mesuda, ktorého je povinný predať na galeje. Keď vidí, aký ponižujúci osud Mesuda čaká, vzbúri sa a daruje mu slobodu...

U mržnji je skriven strah. Mržnja je osveta kukavice za pretrpljeni strah. Potresna priča o učiteljskoj školi i učeničkom domu u Kninu u vrijeme ideološkog terora komunističke vlasti nakon 1948. u svome središtu ima sudbinu učenika Martina Kujundžića i nakazni školski sustav u kojemu je naobrazba podvrgnuta efikasnom nadzoru represivnih organa vlasti, koji diktate nazivaju demokracijom, a zastrašenost i slobodom. Priča o vremenu u kojoj je laž bila posvećena istina. U tu se istinu nije smjelo posumnjati...

Veliki događaji službene povijesti i sudbina malih zarobljenih ljudi u tamnome mozaiku zavezanih jezika i uškopljnih mozgova.Pripovjedajući o velikoj seobi hrvatskoga življa iz doline Rame u Dalmatinsku zagoru, autor vješto miješa velike i male događaje te rekonstruira turbulentnu političku pozornicu kraja 17. stoljeća. Tretirati vlastiti narod kao topovsko meso, služiti velikim silama i napredovati u karijeri ili pak čuvati nacionalni identitet i tradiciju?