Knihobot

Takozvano zlo

prirodoslovni korijeni agresivnosti

Parametry

  • 225 stránek
  • 8 hodin čtení

Více o knize

Knjiga Konrada Lorenza Takozvano zlo koju bez pretjerivanja možemo svrstati u epohalne radove, spada u klasike popularne psihologije i biologije, te, iako je svojevremeno izazvala velike kontroverze i predstavljala prekretnicu u objema disciplinama (objavljena je 1963.) ne prestaje plijeniti pažnju čitatelja diljem svijeta. Lorenz raspravlja o agresivnosti, traga za ishodištem nagona za borbu kod životinja i ljudi, preispituje njegovu ulogu u održanju vrste, vezu s "ljutnjom" i "zloćom", (u njemačkom jeziku to su sve izrazi prevedivi s "Bose"), kao i ulogu koju ima u neurozama, kao jedan od bitnih čimbenika u ljudskim reakcijama i postupcima. Argumentacijom koju je izložio u ovoj knjizi doveo je taj pojam u središte interesa antropologije i psihologije, ponajviše time što tvrdi da je agresivnost prirođena i instinktivna, no da je upravo čovjek (za razliku od ostalih životinja) može - i treba - kontrolirati i preusmjeravati. Njegova razmišljanja o potrebi čuvanja okoliša, o kulturi kao o živom sustavu, o moralnim i etičkim problemima s kojima se čovječanstvo suočuje, djeluju uznemirujuće aktualno. Svojim karakterističnim pjesničkim stilom Lorenz nas upozorava da su ljudi sa svim svojim konfliktima vrlo daleko od neke nepobjedive božje slike i prilike, ali ostavlja mjesta za optimistički zaključak da čovjek sa svojim neiscrpnim mogućnostima čini "onu kariku koja nedostaje između životinje i istinski humanog ljudskog bića".

Nákup knihy

Takozvano zlo, Konrad Lorenz

Jazyk
Rok vydání
2004
Vazba
(měkká)
Jakmile se objeví, pošleme e-mail.

Doručení

Platební metody

Nikdo zatím neohodnotil.

Titul
Takozvano zlo
Podtitul
prirodoslovni korijeni agresivnosti
Vydavatel
Algoritam
Rok vydání
2004
Vazba
měkká
Počet stran
225
ISBN10
953220234X
ISBN13
9789532202342
Série
Anotace
Knjiga Konrada Lorenza Takozvano zlo koju bez pretjerivanja možemo svrstati u epohalne radove, spada u klasike popularne psihologije i biologije, te, iako je svojevremeno izazvala velike kontroverze i predstavljala prekretnicu u objema disciplinama (objavljena je 1963.) ne prestaje plijeniti pažnju čitatelja diljem svijeta. Lorenz raspravlja o agresivnosti, traga za ishodištem nagona za borbu kod životinja i ljudi, preispituje njegovu ulogu u održanju vrste, vezu s "ljutnjom" i "zloćom", (u njemačkom jeziku to su sve izrazi prevedivi s "Bose"), kao i ulogu koju ima u neurozama, kao jedan od bitnih čimbenika u ljudskim reakcijama i postupcima. Argumentacijom koju je izložio u ovoj knjizi doveo je taj pojam u središte interesa antropologije i psihologije, ponajviše time što tvrdi da je agresivnost prirođena i instinktivna, no da je upravo čovjek (za razliku od ostalih životinja) može - i treba - kontrolirati i preusmjeravati. Njegova razmišljanja o potrebi čuvanja okoliša, o kulturi kao o živom sustavu, o moralnim i etičkim problemima s kojima se čovječanstvo suočuje, djeluju uznemirujuće aktualno. Svojim karakterističnim pjesničkim stilom Lorenz nas upozorava da su ljudi sa svim svojim konfliktima vrlo daleko od neke nepobjedive božje slike i prilike, ali ostavlja mjesta za optimistički zaključak da čovjek sa svojim neiscrpnim mogućnostima čini "onu kariku koja nedostaje između životinje i istinski humanog ljudskog bića".