Najveće kulture svijeta
Rim
Parametry
- 147 stránek
- 6 hodin čtení
Více o knize
Obično se kao vrijeme osnutka Rima određuje sredina 8. stoljeća, 753. godina prije Krista. Neka i nama ta godina posluži kao uporište. To je prva godina rimskoga kalendara koji broji godine od osnutka grada Rima, ab urbe condita. Arheološki nalazi iz najnovijega doba potvrđuju već dugo proturječnu teoriju. Doista su na Palatinu pronađeni ostaci kupališta iz sredine 8. stoljeća, to jest iz vremena kada su se prvi naseljenici smjestili u Velikoj Grčkoj i na Siciliji.Situaciju u Italiji u ono doba karakteriziraju velike suprotnosti. Kraj u kojem će nastati Rim poharala su dva velika vala invazije prije samog osnutka grada. Prvi došljaci bili su indoeuropskoga podrijetla i živjeli su u posebnom tipu naselja poznata kao teramara. Vladali su tehnikom obrade bakra i spaljivali su svoje mrtve. Živjeli su u selima trapezastog oblika, a katkad su sela bila građena u močvarnim predjelima.
Nákup knihy
Najveće kulture svijeta, Catherine Chamontin, Bojana Zeljko-Lipovšćak, Ivanka Šestan
- Jazyk
- Rok vydání
- 2004
- Vazba
- (pevná)
Doručení
Platební metody
Nikdo zatím neohodnotil.
- Titul
- Najveće kulture svijeta
- Podtitul
- Rim
- Vydavatel
- EXTRADE d.o.o.
- Rok vydání
- 2004
- Vazba
- pevná
- Počet stran
- 147
- ISBN10
- 9532400028
- ISBN13
- 9789532400021
- Série
- Štítky
- Anotace
- Obično se kao vrijeme osnutka Rima određuje sredina 8. stoljeća, 753. godina prije Krista. Neka i nama ta godina posluži kao uporište. To je prva godina rimskoga kalendara koji broji godine od osnutka grada Rima, ab urbe condita. Arheološki nalazi iz najnovijega doba potvrđuju već dugo proturječnu teoriju. Doista su na Palatinu pronađeni ostaci kupališta iz sredine 8. stoljeća, to jest iz vremena kada su se prvi naseljenici smjestili u Velikoj Grčkoj i na Siciliji.Situaciju u Italiji u ono doba karakteriziraju velike suprotnosti. Kraj u kojem će nastati Rim poharala su dva velika vala invazije prije samog osnutka grada. Prvi došljaci bili su indoeuropskoga podrijetla i živjeli su u posebnom tipu naselja poznata kao teramara. Vladali su tehnikom obrade bakra i spaljivali su svoje mrtve. Živjeli su u selima trapezastog oblika, a katkad su sela bila građena u močvarnim predjelima.